Ključni sektori

Energetika

Voda je glavno prirodno bogatstvo grada. Zahvaljujući klimatskim uslovima i obilju padavina, ovaj prostor spada u najvodobilnija područja na Balkanu i Evropi. Najveći izvor vode predstavlja slivno područje Trebišnjice koja obuhvata 4.457km2 površine i koje je detaljno istraženo. Dosadašnjim hidro-tehničkim poduhvatima voda kao osnovno prirodno bogatstvo ovog prostora se višenamjenski koristi za snabdijevanje stanovništva gradskog područja i prigradskih naselja, za energetska postrojenja i proizvodnju električne energije, za industrijske i uslužne djelatnosti kao i za kvalitetno navodnjavanje plodnog zemljišta kraških polja doline Trebišnjice.

Prostor grada Trebinja spada među malobrojna područja u svijetu u kojima hidrološki uslovi imaju dominatan uticaj na formiranje prirodne strukture i razvoja grada gledano u cjelini. Slivno područje Trebišnjice pruža mogućnost izgradnje više hidroelektrana. Do danas su izgrađene 4 hidroelektrane (Trebinje 1, 2, Dubrovnik-Plat i HE Čapljina). Voda, hidro-energija, poljoprivredno zemljište i klima su najznačajniji prirodni resursi sa kojima raspolaže prostor grada a na kojima treba da se zasniva budući prirodni i sveukupni razvoj. Treba posebno naglasiti da je vodeni potencijal na prostoru grada Trebinja odličnog kvaliteta, odnosno nezagađen.

Drugi veliki prirodni potencijal koji još uvijek nije iskorišten je sunce. Područje grada Trebinja je jedno od najsunčanijih dijelova RS (sa više od 260 sunčanih dana u godini). Srednja godišnja ozračenost sunčevim zračenjem vodoravne površine u RS je 1,55 MWh/ m2 za južne dijelove, odnosno područje grada Trebinja. Primjena solarne energije je moguća u dva pravca: solarni kolektori za pripremu tople vode i toplote i fotovoltaični sistemi za proizvodnju električne energije. Potencijal za ulaganja postoji i u oblastima drugih obnovljivih izvora energije kao što je vjetar. Za područje Republike Srpske izrađen je Atlas vjetrova koji je potrebno verifikovati mjerenjima vjetra.

Prema raspoloživom vjetropotencijalu može se izdvojiti 13 lokacija vjetroelektrana i sve lokacije, izuzev jedne su u jugoistočnom dijelu Republike Srpske. Razlozi za investiranje u sektor energetike:

– Područje grada je jedno od najbogatijih oblasti sa hidroenergetskim potencijalom

– Veliki potencijal za ulaganje postiji i u oblastima drugih obnovljivih izvora energije, kao što su sunce i vjetar, tako da ova oblast može da postane jedan od lidera u regionu u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

Elektroenergetski sektor je glavni sektor razvoja privrede grada Trebinja. U ovom sektoru djeluju 7 preduzeća i zapošljavaju ukupno 1.255 radnika.

Pravna Regulativa: Zakon o energetici („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj: 49/09) – Zakon o elekričnoj energiji („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj: 8/08 -prečišćeni tekst, 34/09, 92/09 i 01/11) – Zakon o rudarstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 107/05 – prečišćeni tekst i 75/10) – Zakon o geološkim istraživanjima („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj: 51/04 i 75/10) – Zakon o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije(„Službeni glasnik Republike Srpske“ broj: 85/03 i 75/10) – Pravilnik o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 128/11) – Uredba o proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 28/11) – Prilozi uz Uredbu o proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije(“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 39/11).

Industrija

Trebinje kao moderan i urban grad, sa veoma malim učešćem ruralnog stanovništva i ograničenim potencijalima za razvoj poljoprivrede, intenzivan razvoj može zasnivati na reindustrijalizaciji. Veoma razvijena industrijska kultura u proteklih 50 godina i ljudski, odnosno kadrovski resursi, garancija su razvoja moderne industrije: elektro, metalske, prehrambene i tekstilne.

Sektor prerađivačke industrije predstavlja drugi sektor po vrijednosti ostvarene industrijske proizvodnje. U ovom sektoru djeluje 38 preduzeća i zapošljavaju 1.500 radnika (APIF). Metaloprerađivački i tekstilni sektor bile su najvažnije industrijske grane i nosioci razvoja ovog kraja. U ovim sektorima postoje uslovi i daljeg ulaganja prvenstveno zbog toga što proizvodni procesi nemaju štetno djelovanje na okolinu a omogućavaju zapošljavanje velikog broja radne snage. Proizvodi iz ove dvije grane su namjenjeni uglavnom za izvoz.

U Svislajn IAT se nakon privatizacije pristupilo restrukturiranju preduzeća tako da se jedan dio pogona preuredio i krenuo sa proizvodnjom konditorskih proizvoda kao novo preduzeće pod nazivom Svislajn (Swisslion) d.o.o. Trebinje. Ova grana prerađivačko-prehrambene industrije je u ekspanziji i ostvaruje dobre rezultate.

U tekstilnom sektoru ja poslovalo preduzeće „Novoteks“ koje je zbog brojnih problema u poslovanju sada u stečajnom postupku. Veliki broj obučene radne snage, pogotovo ženske, na raspolaganju je budućim investitorima. Razlozi za investiranje u sektor industrije:

– duga industrijska tradicija pogotovo u metaloprerađivačkoj i tekstilnoj oblasti,

– kvalitet i dostupnost visokostručne radne snage, uz konkurentnu cijenu rada,

– povoljna geografska pozicija i niski transportni troškovi,

– značajan broj preduzeća koja posluju u ovom sektoru u Republici Srpskoj, a koja mogu biti kvalitetni partneri u proizvodnom lancu vrijednosti,

– najveći izvoznici Republike Srpske su iz metalnog i elektro sektora

– Podsticaji Vlade ovom sektoru (kroz subvencije za izvoz i putem dodatnih fiskalnih rasterećenja)

Poljoprivreda

Geografski položaj i reljef područja grada Trebinja uslovio je posebne klimatske karakteristike za poljoprivrednu proizvodnju i uopšte za aktivnosti i život ljudi. Na širem području grada karakteristična su dva osnovna tipa klime i to mediteranska i brdsko-planinska-blaga varijanta umjereno-kontinentalne klime. Varijanta mediteranske i umjereno-kontinentalne klime je karakteristična za najveći dio ovog područja. Odlikuju je veoma duga, topla i sušna ljeta i blage, kratke i kišovite zime. Srednja godišnja temparatura vazduha kreće se oko 14,5 stepeni celzijusa, dok se prosječna godišnja količina padavina kreće od 1600 do 2800 mm. Sa obiljem toplote i sunca (260 dana u godini), blagim i vlažnim zimama pružaju se idealne mogućnosti razvoja poljoprivredne proizvodnje tokom čitave godine.

Zahvaljujući povoljnostima ovog klimata omogućen je uzgoj specifičnih mediteranskih kultura za šira tržišta bivše Jugoslavije i Evrope (duvan, rano povrće i voće, neke vrste južnog voća). Rano mediteransko voće i povrće na ovim prostorima sazrijevaju ranije za 30-40 dana nego u kontinentalnim područjima. Što se tiče kvaliteta zemljišta najzastupljenija su aluvijalna tla na kojima se zahvaljujući navodnjavanju i klimi mogu uzgajati razne kulture tokom čitave godine (povrće, voće, žitarice, krmno bilje).

Na kraškim platoima, uvalama, dominira tip crvenice pogodne za uzgoj duvana i vinove loze. Obodom kraških polja i riječnih dolina rasprostranjena su mineralno-karbonatska zemljišta na kojima se uzgaja uglavnom vinova loza. Obzirom da pašnjaci čine preko 80% poljoprivrednih površina, stočarstvo se može razviti da dostigne mnogo veću proizvodnju od dosadašnje. Klimatsi uslovi: sunce, tlo i raspored padavina su idealni za razvoj vinogradarstva koje je na ovom području u ekspanziji tako da su hercegovačka vina postala brend i već su našla put na mnogobrojnim svjetskim tržištima.

Vinski podrumi, kojih u Trebinju ima više od 20, već duži niz godina osvajaju zavidna svjetska priznanja i nagrade kao potvrdu vrhonskog kvaliteta vina sa ovog područja. Proizvodnja meda, isto kao i vina, postaje sve više tražena roba na tržištu. Područje grada je veoma pogodno za bavljenje pčelarstvom. Izuzetno visok kvalitet meda određuju aromatične ljekovite biljke kojih u ovom području ima u izobilju zahvaljujući pogodnim klimatskim uslovima.

Razvoj pčelarstva je u ekspanziji, a hercegovački med spesifičnog mirisa, boje i okusa sve češće postaje eko-hrana na trpezama širom svijeta. Područje ovog dijela Hercegovine ucrtano je na mnogim ekološkim kartama. Zahvaljujući specifičnostima kraškog reljefa, zemljištu i klimi, prostor grada raspolaže znatnim potencijalima ljekovitog bilja.

Na ovim područjima uspijeva oko 2000 biljnih vrsta od čega je oko 300 interesantno za našu i svjetsku farmakologiju. Organizovani otkup ljekovitog bilja postojao je u Trebinju još prije 60 godina, ali se do danas najviše prodaje kao sirovina. Upravo tu postoji potencijal za razvoj prerađivačke industrije u oblasti farmakologije i kozmetike. Najrasprostranjenija vrsta je žalfija, smilje i primorski vrijesak. Područje grada Trebinja pogodno je mjesto i za proizvodnju kvalitetnog mesa. Na trpezama naših tradicionalnih restorana posebno mjesto zauzimaju hercegovački specijaliteti (jagnjetina ispod sača, pršut, sir iz ulja i dr.)

Budućnost razvoja poljoprivredne proizvodnje Grad Trebinje vidi u proizvodnji visoko kvalitetne organske hrane, koja postaje sve više tražena roba na svim tržištima. Razlozi za ulaganje u sektor poljoprivrede :

– Na području grada, 93% poljoprivrednog zemljišta pokriveno je sistemom za navodnjavanje, što je velika prednost u odnosu na druge krajeve gdje to nije slučaj

– Na raspolaganju su značajne površine nezagađenog i plodnog zemljišta, čisti izvori vode i čist vazduh kao osnov za proizvodnju organske hrane. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, klimi te različitim geološkim uslovima, biodiverzitet ljekovitog i aromatičnog bilja na našim prostorima je veoma bogat.

– Odlični uslovi za proizvodnju i preradu voća i povrća. U narednom periodu potrebno je izgraditi otkupne stanice, hladnjače i sušare za voće (klimatski uslovi povoljni, postoji tržište prodaje u zemlji i inostranstvu), podizanje plantaža: višanja, jabuka, smokava, šipaka i dr.,

– Odlični uslovi za vinogradarstvo i vinarstvo: podizanje vinograda i proizvdnja grožđa i visokokvalitetnih vina sa geografskim porijeklom,

– Sela pogodna za uzgoj stoke, proizvodnju i preradu mesa: podizanje farmi, reprocentara, te proizvodnja mesnih i mliječnih proizvoda viših faza obrade: tvrdi i polutvrdi sirevi, trajni i polutrajni mesni proizvodi (kobasice, mesne konzerve),

– Klimatski uslovi idealni za pčelarstvo: proizvodnja pčelinjih proizvoda prepoznatljivog geografskog porijekla za izvoz, uvođenje novih proizvoda prije svega za potrebe turizma i ugostiteljstva,

– Podneblje pogodno za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja, pečurki i sakupljanje šumskih plodova, prije svega pečurki i puževa.

Pravna regulativa: Zakon o sadnom materijalu (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 37/09, 117/11) – Zakon o sjemenu poljoprivrednog bilja (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 37/09, 100/11) – Zakona o sredstvima za zaštitu bilja („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 52/10) – Zakon o zaštiti zdravlja bilja (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 25/09) – Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 93/06, 86/07, 14/10, 5/12) – Zakon o hrani (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 49/09) – Zakon o vinu i rakiji (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 71/09) – Zakon o stočarstvu (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 34/06,100/11) – Zakon o veterinarstvu (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 42/08, 6/12) – Zakon o vodama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 50/06, 92/09) – Zakon o šumama (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 75/08) Više informacija dostupno je na sajtu resornog Ministarstva.

Turizam

Grad sa svojim prirodnim ljepotama, istorijom i geografskim položajem pruža izuzetno dobre potencijale za razvoj turizma. Kao potvrda turističkih resursa Trebinje je skoro svake godine dobijalo značajna turistička priznanja, od kojih treba spomenuti “Zlatnu čašu gostoljublja” dobijenu od Međunarodnog centra za razvoj i unapređenje ugostiteljstva i turizma SACEN International iz Beograda (2011.), kao i sertifikat za sticanje BIKON statusa u 6. krugu BIKON šeme BiH, za najbolje prakse na temu „Kulturno naslijeđe u funkciji razvoja turizma i promocije lokalne zajednice“, dodijeljen na svečanosti u Brčkom, 2012. godine.

Na području grada Trebinja nalaze se brojni istorijski spomenici, vjerski objekti i arheološka nalazišta. Pored brojnih kulturno-istorijskih spomenika grad Trebinje ima i niz prirodnih ljepota i specifičnosti. Možemo se pohvaliti i veoma dobrom gastro ponudom tradicionalnih jela i pića, posebno visoko kvalitetnih vina (kroz grad prolazi vinski put Hercegovine). Mnogobrojni hoteli, moteli i restorani pružaju posjetiocima potpun užitak boravka u ovom gradu.

Prirodne ljepote i znamenitosti ovog grada su mnogobrojne (izvori, ponori, pećine, jame, rijetke biljne i životinjske vrste, te atraktivni prirodni lokaliteti za odmor, rekreaciju i turizam (Lastva, Zubci, Bijela Gora).

Grad Trebinje raspolaže smještajnim kapacitetima poput hotela, motela, prenoćišta, eko-kampa, koji ukupno imaju oko 650 ležaja. Na području grada djeluju turističke, kulturne i obrazovne ustanove.

Sektor turizma je zajedno sa poljoprivredom prepoznat kao jedan od strateških pravaca razvoja s ciljem da se iskoriste ogromni potencijali koje imamo i postignu dosta veći prihodi.

Više informacija o turizmu se može vidjeti na sajtu Turističke organizacije grada Trebinja: www.gotrebinje.com

Razlozi za ulaganja u sektor turizma:

– Vrlo povoljan geografski položaj (blizina Jadranskog mora kao poznate receptivne regije)
– Raznolikost prirodnih turističkih vrijednosti
– Očuvanost životne sredine
– Bogato kulturno-istorijsko nasljeđe
– Zdrava hrana i tradicionalna hercegovačka kuhinja
– Gostoprimstvo
– Konkurentne cijene

Dodatni materijali za analizu:

– Strategija razvoja turizma grada Trebinja 2020-2030

Pravna regulativa: Zakon o turizmu (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 70/11), Zakon o boravišnoj taksi (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 78/11), Zakon o ugostiteljstvu (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 15/10).